Prijeđi na sadržaj

Sveta Nedjelja (Hvar)

Koordinate: 43°08′10″N 16°35′20″E / 43.136°N 16.589°E / 43.136; 16.589
Izvor: Wikipedija
Ovo je članak o mjestu Sveta Nedjelja na otoku Hvaru. Za druga značenja pogledajte članak Sveta Nedelja.
Sveta Nedjelja
Sveta Nedjelja
Država Hrvatska
Županija Splitsko-dalmatinska
Općina/gradHvar

Površina4,6 km2[1]
Visina0 – 600 mnm
Koordinate43°08′10″N 16°35′20″E / 43.136°N 16.589°E / 43.136; 16.589

Stanovništvo (2021.)
Ukupno135 [2]
– gustoća29 st./km2

Odredišna pošta21465 Jelsa [3]
Pozivni broj+385 (0)21
AutooznakaST

Zemljovid

Sveta Nedjelja na zemljovidu Hrvatske
Sveta Nedjelja
Sveta Nedjelja

Sveta Nedjelja na zemljovidu Hrvatske

Sveta Nedjelja (po mjesnom čakavskom narječju i Sveta Nedija; Plaža) naselje je na otoku Hvaru. Nalazi se na južnoj strani otoka, a administrativno pripada gradu Hvaru.

Zanimljivosti

[uredi | uredi kôd]

Oko 3 km ispred obale mjesta su hridi Lukavci (2 niska otočića), sa svjetionikom.

Pogled na Svetu Nedjelju.

Smješteno je pod najvišim otočnim vrhom - sv. Nikolom, ispod špilje naseljene već u neolitiku, unutar koje se u renesansno doba smjestio mali augustinski samostan (ugašen 1787.), od kojega je ostala samo crkvica. Zahvaljujući upravo savršenom zemljopisnom položaju i klimatskim uvjetima, na kosim i osunčanim obroncima otoka Hvara izvrsno uspijeva vinova loza. U Svetoj Nediji se prave najbolje vrste hvarskih crnih vina, kao što se u Zavali proizvode najbolja bijela.

Zaštitnica Svete Nedjelje je Gospa od Centure (Gospa od presvetog pasca) koju mještani štuju i koja čuva selo sveg zla, spomendan Gospi je uvijek Nedjelja iza svetog Augustina (28. kolovoz) čiji se kip također nalazi u mjesnoj crkvi. Na svetog Augustina se održava procesija oko sela i na sv. misu dođu svi svećenici s otoka Hvara. Na Gospu od centure se također odvija procesija oko sela, te uvečer bude fešta na mjesnom trgu. Župna crkva posvećena je Svetom Spiridiunu čiji se spomendan slavi (14. studenog).

Pod selom je dojmljiva plaža, a u okolici se nalaze brojne šljunčane plaže i skrovite uvale. U neposrednoj blizini Svete Nedilje postoje brojni uređeni smjerovi za slobodno penjanje koje pohode brojni zaljubljenici ovog športa iz cijelog svijeta.

U mjestu postoji nekoliko restorana i trgovina.

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Klif nedaleko Svete Nedjelje.
Crkva u sv. Nedjelji na Hvaru.
Kapelica Gospe od Zdravlja
Napuštena augustinska crkvica i samostan Sv. Nedjelje (Sv. Marije) u špilji iznad Sv. Nedjelje na Hvaru.

Sveta Nedjelja je bila metom napada u velikosrpskoj agresiji. Gađala ju je JRM, nakon izgubljene bitke u Splitskom kanalu.[4][5]

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Mjesto je imalo svoje uspone i padove te je najviše stanovnika bilo na početku 20. stoljeća. Broj stanovnika se za vrijeme ljeta poveća za 200% zbog vikendaša i turista.

Naselje Sveta Nedjelja: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
180
221
267
284
221
221
232
245
242
226
178
146
141
148
131
135
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1961. i 1971. iskazivano je pod imenom Nedjelja. U 1869. podaci su sadržani u naselju Svirče, općina Jelsa. U 1921. sadrži podatke za bivše naselje Jagodna. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Prema popisu stanovnika iz 2011., Sveta Nedjelja ima 136 stanovnika.

Od najčešćih prezimena (Plenković, Milatić...), neka su podrijetlom iz Svirča na sjevernoj strani otoka Hvara.

Prometna povezanost

[uredi | uredi kôd]

U davna vremena, u sv. Nedilju se sa sjeverne strane otoka moglo doći samo poljskim putem, preko sv. Nikole. Naknadno je napravljen tunel Zavala-Pitve, koji je do nedavno bio jedina veza s ostatkom Hvara. No, nedavno je probijena i makadamska (za sada) cesta koja spaja sv. Nedilju i uvalu Dubovicu, tj. južni ulaz u tunel koji spaja gradove Hvar i Stari Grad, zbog čega sv. Nedjelja polako izlazi iz prometne izolacije.

Šport

[uredi | uredi kôd]

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]
Vinograd kod Svete Nedjelje.
Planinarstvo iznad Svete Nedjelje.

Mještani Svete Nedjelje se bave vinogradarstvom, maslinarstvom, ribarstvom, žanju lavandu i ružmarin te u lambiku proizvode eterična ulja, mještani se također mnogo bave turizmom od čega dobiju najveće prihode. Turizma čak ima i tijekom zimskog vremena jer se Sveta Nedjelja nalazi podno najvećeg vrha sv. Nikole pa turisti dolaze planinariti te se također u Svetoj Nedjelji nalazi i slobodno penjanje "Šuplja stina". Jedan od najpoznatijih hrvatskih, ali i svjetskih vinara Zlatan Plenković, napravio je lučicu za brodove do 30 metara u kojoj se nalazi kafić, restaurant, dječje igralište, bazen za djecu te plaža i prostor za kupanje.

Poznate osobe

[uredi | uredi kôd]

Spomenici i znamenitosti

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
  4. Domovinski rat. Inačica izvorne stranice arhivirana 28. travnja 2014. Pristupljeno 18. studenoga 2013. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  5. Hrvatski radio - Radio Split, emisija, povodom obljetnice napada 15. studenoga 2013.
  6. DominikanciArhivirana inačica izvorne stranice od 10. listopada 2014. (Wayback Machine) Dominikanci i krunica - predavanje u Gružu
    "Još od 16. stoljeća ... a hrvatski su dominikanci rado pisali kruničarske molitvenike i priručnike, te razne knjige, pjesme, razmatranja i skladbe o krunici. U tome su se od 16. stoljeća nadalje posebno istaknuli Pavao Zizerić, Vinko iz Bosne, Arkanđeo Gučetić, Josip Marija Oreb, Anđeo Marija Miškov, Jerko Vlahović, Jordan Viculin, Zlatan Plenković i mnogi drugi...."
  7. Slobodna Dalmacija Siniša Vuković: Raspjevane hvarske poetese, 2. travnja 2003.
  8. [1] Ivan Paršić
    "' 'Kapelu je, prema župnikovim riječima, zavjetno još 1901. podigao pok. Ivan Paršić. Živio je u Americi, ali unatoč tome nije gubio vezu s rodnim krajem, o čemu svjedoči i to da je za crkvu sv. Spiridiona također darovao kameni oltar, a djelomično sufinancirao i izgradnju mjesnoga groblja.' '"